Rođen u Odžaku
Rođen je u Odžaku.
POEZIJA · MUZIKA · BOSNA
Poezija dobija novi glas.
Prvo poglavlje: Musa Ćazim Ćatić · 1878–1915
Uđi u pričuPJESNIK IZMEĐU DVIJE EPOHE
Rođen u Odžaku 12. marta 1878, svega nekoliko mjeseci prije austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, Ćatić je odrastao na prijelomu osmanskog i austrougarskog svijeta.
Njegov život vodi od Odžaka i Tešnja preko Istanbula, Sarajeva i Zagreba do Mostara. Bio je pjesnik i prevodilac, učenik medrese i Šerijatske sudačke škole, urednik časopisa Behar i naročito Biser, te jedan od ključnih glasova bošnjačke moderne.
ZNAČAJ I NASLIJEĐE
Ćatić pripada prvoj generaciji bošnjačkih autora koja je početkom 20. stoljeća nosila modernizaciju književnosti Bosne i Hercegovine.
Rođen je u Odžaku.
Kindlers Literatur Lexikon navodi oko 160 objavljenih pjesama.
Umro je u Tešnju u 37. godini.
Dana 12. marta 2028. navršava se 150 godina od rođenja Muse Ćazima Ćatića.
Ćatićevo pjesništvo povezuje bosansku usmenu tradiciju, osmansko-divansku poeziju, sufijsku simboliku i evropsku modernu.
Ćatićev život bio je obilježen finansijskim teškoćama, bolešću i nestalnim životnim okolnostima.
MJESTA JEDNOG ŽIVOTA
Rođen je u Odžaku. Posavina je početna tačka njegove biografije.
U Tešnju pohađa mekteb, pučku školu i medresu.
Boravci u Carigradu/Istanbulu proširuju njegov horizont.
U Sarajevu pohađa i završava Šerijatsku sudačku školu.
Studira pravo i kreće se u književnom krugu oko Antuna Gustava Matoša.
Najplodnije razdoblje njegova rada.
Nakon ratne mobilizacije i teške bolesti vraća se u Tešanj.
VJERA, MISTICIZAM I MODERNA
Mekteb, medresa, arapski, turski i perzijski te Šerijatska sudačka škola nisu samo biografski detalji.
Jedan dio književne kritike snažno naglašava islamski misticizam u Ćatićevoj poeziji.
Ćatićev život bio je boemski i nemiran.
Historijski kontekst je vrlo jasan.
UGLAZBLJENA POEZIJA
Devet pjesama zasnovanih na stihovima Muse Ćazima Ćatića dobija novu muzičku formu.
DEVET OD OKO 160
Ovih devet muzičkih interpretacija predstavlja samo mali izbor iz opsežnog lirskog opusa Muse Ćazima Ćatića.

Noć, miris, rijeka, sjene i duga čežnja.

Sabah, ruža, katmer i miris kose.

Ljubav kao bolesna lađa na moru života.
Tamna soba života otvara se pred jednim pogledom.
Pjesnički credo o ljepoti, muzici i mašti.
Duša, pjesma i srce kruže oko voljene osobe.
Domovina, krajolik i pripadnost u snažnoj patriotskoj pjesmi.
Večernji park, udaljena rijeka i sjećanje na izgubljenu mladost.
Tišina kao utočište od vreve, strasti i nemira svijeta.
JOŠ IZ ĆATIĆEVOG OPUSA
Nekoliko primjera iz mnogo šireg opusa.
Pregled dostupnih Ćatićevih tekstova na Bosanskom Wikizvoru →
IZVORNI STIHOVI
Klikom na naslov otvara se cjeloviti izvorni tekst svake pjesme.
Za originalne tekstove koristimo javno dostupne tekstualne izvore, prvenstveno Bosanski Wikizvor.
Originalni tekst – Bosanski Wikizvor →
Duboka muzika o večeri i noći
U mrke tonove nad gradom se sliva
I s nje se miris kamelija toči,
Daleka čežnja u mom srcu sniva.
Više valova uspavane r'jeke
U plavu prazninu ginu sjene meke:
Tamnjanski dim sa žrtvenika Tuge...
I noć sanjiva, poput lijepe žene,
S ljubavnog bola što plače i vene
Promiče tiho kroz bašte i luge...
Ah, noć je ovo moje čežnje duge!
Izvor teksta: Musa Ćazim Ćatić, Noć čežnje; Bosanski Wikizvor.
Originalni tekst – Bosanski Wikizvor →
Da sam onaj tihi lahor,
Što u sabah puše
I omamni miris krade
S katmera i ruže,
Svake zore ja bih tebi -
Svom najdražem cv'jetu...
S tvoje kose mirise bih
Nosio po sv'jetu.
O tebi bih svakom prič'o,
Nek taj svijet znade:
Kakvih draži, kakvih čara
Naš Istok imade!
Izvor teksta: Musa Ćazim Ćatić, Da sam onaj tihi lahor; Bosanski Wikizvor.
Originalni tekst – Bosanski Wikizvor →
(Atifi)
Moja je ljubav lađa, bolesna i zapuštena,
Viš' nje leprša jedro: mirisni rupčić mali,
Što nekoć mi ga dala jedna koketna žena.
Morem se života moga baršunasti nabiru vali
I trošna lađica naglo po njinu obzorju plovi,
Dalekom obzorju, gdje se neznani skrivaju žali.
Sve moje želje i nade, sve moje čežnje i snovi
Na toj se lađici voze, a Pjesma krmom im ravna
I tiho kroz vjeđe guste pogledom vizije lovi.
A tamo s horizontom ponoć se cjeliva tavna,
Prosipljuć mrko cv'jeće s usana svojih boni',
Cv'jeće, što tajnom ambrom diše k'o priča davna.
I vjetrić viš' mora pirka i lađu bolesnu goni
Sve dalje... dalje... dalje: a zapjenjeni vali
Pjevaju pjesmu suza, što čeznuć Venus ih roni. -
Ja znam, o, lijepa ženo, da ovog mora žali,
Skrivaju grebenje oštro, pa o njeg jedne će noći
Trošna se razbiti lađa: - a jedro, tvoj rupčić mali
Što dršće k'o krilo ptice, kad s rana krv joj se toči,
Divlja će rastrgat bura i krpe njegove tada
Po tom će moru pasti... Ah, tad će zaklopit oči
I moja ljiljanska pjesma, i čežnja i mir i nada!
Izvor teksta: Musa Ćazim Ćatić, Moja ljubav; Bosanski Wikizvor. Posveta u izvorniku: „Atifi“.
Originalni tekst – Bosanski Wikizvor →
Moj je život soba tamna i duboka,
Gdje bijeli rijetko zaviruju dani -
Tu u vazi srca na nijemoj tenhani
Cvatu mrki cvijeci bez snage i soka.
Tek katkada, Niđar, taj tvoj pogled pjani
- K'o sunčana traka sa neba visoka -
Svesilno mi prodre kroz pendžer od oka
U sobu života i cvijetke mi hrani.
Pa sva mi se soba tad napuni sjaja,
A cvijeci poprime sve zamamne boje,
Što kroz suze Amor u dugu ih spaja.
I miris se njihov porazlije svuda -
Svemoćne su, Niđar, plave oči tvoje,
Dok stvaraju tako nadnaravna čuda!
Izvor teksta: Musa Ćazim Ćatić, Tvoje oči; Bosanski Wikizvor.
Originalni tekst – Bosanski Wikizvor →
Ja sam vjerni rob ljepote... Kad mi majka život dala,
S oblaka je vila pjesme nad bešiku moju pala
I cjelovom, štono pali kao tropsko sunce vrelo,
Taknula u usne moje i djetinsko sitno čelo;
Zato vazda na mom čelu vječnog aška misli gore,
A usne ih pjesmom zbore...
Ja sam vjerni rob ljepote... Duša čista poput lijera
Od iskona plivala mi u muzici šumskih sfera.
Nju anđôska ta muzika svojim medom opila je,
Zato vazda duša moja s tajne čeznje podrhtaje,
Pa me goni, da u žice lake harfe prstom diram
I ljepoti himnu sviram...
Ja sam vjerni rob ljepote... Slikar mi je bujna mašta
Njezin kist je krilo lune, atelie - čarna bašta.
U toj bašti na sve strane od boja se miris krili
I k'o sunce u Perzeju sjaju slike i profili,
A ja samo u peru ih na hartiju b'jelu šljevam:
Hej, ja slikam, sviram, pjevam!...
Izvor teksta: Musa Ćazim Ćatić, Ja sam vjerni rob ljepote; Bosanski Wikizvor.
Originalni tekst – Bosanski Wikizvor →
U sevdahu moja duša
Oko tvoga dvora l'jeta,
Tebe traži, Šemso mila,
Kao leptir majskog cv'jeta.
Hotjela bi amber-miris
S vilinske ti kose piti;
Ah, pusti je, ona će se
U tom milju utopiti!...
U sevdahu pjesma moja
S lahke harfe tebi hrli
I tvoj svaki korak prati,
Jer je željna da te grli;
Ah, željna je da na tvoje
Ružičaste usne pane;
Pa pusti je, zlato moje,
Ljubeći te nek izdahne...
U sevdahu srce moje
Tvoga toplog žara žudi,
Hotjelo bi da s' ogrije
Sred mlađanih tvojih grudi.
Daj pusti ga, na toj vatri
U pepeo nek se stvori
Smrt će njemu slatka biti,
U sevdahu kad izgori.
Izvor teksta: Musa Ćazim Ćatić, U sevdahu; Bosanski Wikizvor.
Originalni tekst – Bosanski Wikizvor →
Herceg-Bosno, majko moja mila,
Sliko raja, slavo srca moga!
Ponizno se moja klanja vila
Pred podnožjem veličanstva Tvoga.
I u žaru beskrajne ljubavi
Pjesmom svaki cjelivam Ti kraj;
Tvome polju, kršu i dubravi
Nuđajući topli zagrljaj.
O, Tvoje je ponosito stijenje:
U njemu se živi krije plam.
Ono naše sveto je znamenje,
Ono naše ljubavi je hram!
Na njemu nam slavna prošlost sniva:
Cilik puške i handžara zvek;
Al' vilinsko još se kolo vije
Uz narodne naše pjesme jek.
S Tvoje grude svaka mila travka
Priča Tvoga veličanstva sjaj;
Krvlju svojih junačkih sinova
Ti si svaki natopila kraj.
Sveta mi je povjesnica Tvoja,
K'o i Tvoga plavog neba krug;
O, ljubim Te, domovino moja,
Ljubim Tvoju livadu i lug!
Ljubi mi Te svaki kucaj srca
I duše mi svaki topli dah,
I pod hladnim ljubit će Te grobom
Moj mrtvački pepeo i prah!
Izvor teksta: Musa Ćazim Ćatić, Herceg Bosni; Bosanski Wikizvor.
Originalni tekst – Bosanski Wikizvor →
Gasne se krvavo oko lipanjskog plavetnog dana
I rujni već dašak struji večeri snene i meke
A parkom cvjetnim tiho – ko b'jele sablasti neke
Nijeme se pružaju sjene visokih bujnih platana.
Ja, sam na klupi, sjedim i slušam; s neznanih strana
Do mene dopire šumor kaskada daleke rijeke,
Zamiruć u duši mojoj ko zvuci srebrne jeke –
Ah, tako plače moja uvehla radost rana,
I sa njom zlaćane sanje, koje ko svehlo lišće
Padoše s drhtavih grana stabla mojega žića.
Sad moje bolno srce u grudima se stišće.
I kunuć vrijeme, cvili poput ranjena ptića:
O, zašto me ostavi mladost, puna mirisa i boja
I ti, o Đulizaro, najljepša sanjo moja!?
Izvor teksta: Musa Ćazim Ćatić, U aleji; Bosanski Wikizvor.
Originalni tekst – Bosanski Wikizvor →
K'o vedri obraz djevičanske Lade
Proljetni danak na zemlju se smije,
I zlatni Febo prirodi sa lica
Cjelove strasne žarkim trakom pije.
Lagani zefir po vazduhu struji
I dirka lišce vrh tananih grana,
Kao da pjeva tajanstvenu pjesmu
Ljubavi mile i proljetnih dana.
Pa s njena krila spuštaju se sanci
Nečujno tiho k'o zelene niti
Okolo svuda - ah! ja ljubim sanke,
Ja vazda volim na tenhani biti.
Nemila vreva sto puta je dosad
Mlađahne moje pomutila grudi,
Stoput mi do sad zanijemila pjesma
U bučnom krugu mnogih gradskih ljudi.
Ah, ja sam sluš'o u toj bijesnoj buci
Truleža vihor, gdje nad njima puše,
Prljavi vali gdje nevinost dragu
Besvjesnom hukom kao cvijeće ruše.
Ah, ja sam gled'o gdje se demon strasti
Nad ruševinom ideala ceri,
Pljujuć u obraz okovanom umu,
Ljubavi, pravdi, istini i vjeri! -
Da si mi zdravo, o, tišino sveta,
Čistote rajske, o, skrovište milo!
Pjesničko srce, srce puno bola
Sad se je evo u tvom krilu skrilo,
Na tvojim grudima da razgali tugu,
Da sanja sanke ljepote i slasti
Uz šapat lišća - ah, ja ljubim sanke,
Ja mrzim buku šumne ljudske strasti.
Izvor teksta: Musa Ćazim Ćatić, U tišini; Bosanski Wikizvor.
Sve naslovne slike na ovoj stranici su novostvorene ilustrativne scene za MIRUBA B. PROJECT.
STARI I NOVI IZVORI
Biografija na ovoj stranici nije zasnovana na legendi.
Sažeta, dokumentirana biografija.
hbl.lzmk.hr →Digitalizirani brojevi Bisera.
digital.bgs.ba →Rani nekrolog iz 1915.
Bibliografski zapis →Studija o misticizmu Ćatićeve poezije.
CEEOL →Studija o sufijsko-simbolističkoj paradigmi.
CEEOL →Noviji pregled njegova života.
Spirit of Bosnia →O INTERPRETACIJI
MIRUBA B. PROJECT ne želi predstaviti AI kao autora Ćatićevih riječi.
KONTAKT